Posljedice korona-krize u bogatoj njemačkoj BIJEDA KUCA NA VRATA!

Posljedice korona-krize u bogatoj njemačkoj BIJEDA KUCA NA VRATA!

Dvoje djece, dva posla, radna sedmica od 40 sati: Snjezzana ima 35 godina i dijeli sudbinu s oko 1,6 miliona drugih ljudi u Njemackoj. Buduchi da je samohrani roditelj sve to funkcionisse samo zato što mlada žena iz okruga Majn-Kincig-Krajs ccuva djecu. Otac malissana ne placha joj izdržavanje, i umesto njega, “uskacce” drzzava i tako uspeva da izgura mjesec. Medjutim, svaki nepredvidjeni trossak za nju je prava “katastrofa”: sskolski izlet djece, pokvarena massina za vess ili novi komad namjesstaja znaju je bukvalno baciti u occaj jer ne zna odakle podmiriti raccune.

Odavno je svima koji zzive ovde postalo jasno da je Njemaccka daleko od “obechane zemlje” a samohrani roditelji su posebno ugroženi siromaštvom, o ccemu svjedocce i podaci Saveznog zavoda za statistiku jer otprilike trechini njih prijeti siromaštvo. Za porodice sa oba roditelja taj je procenat oko deset odsto. U Njemacckoj oko 1,6 milona ljudi zaraduje toliko malo da su ovisni o “Harc 4” (Hartz 4, drzzavna socijalna pomoch), izvještava “Paritätische Wohlfahrtsverband.” Navodi se da je procenat onih koji imaju pravo na državnu pomoch u stvarnosti i mnogo vechi. Ali, mnogi se sami snalaze u svojoj muci jer ih je sramota da padnu na “drzzavna jasla”. Situacija sa pandemijom korona virusa samo je pogorsala ionako tesko stanje. Postalo je tessko zadrzati i redovan posao, a povremenih priloika za dodatnu zaradu sve je manje.

Koliko nizak mjeseccni prihod mora da ima ccovek u drzzavi sa najjaccom ekonomijom u EU da bi se zvao siromassnim? I kako se može biti siromašan i pored toga ssto svakog dana ide na posao puno radno vrijeme?

Prvo se mora se razjasniti šta je siromaštvo. Nauka po ovom pitanju razlikuje apsolutno i relativno siromaštvo. “Apsolutno siromaštvo” (fiziccko siromaštvo) je kada ljudi imaju prihod kojim ne mogu zadovoljiti svoje osnovne potrebe, poput hrane, odjeche i stanovanja. Oni koji se smatraju “relativno siromašnima” zaradjuju manje od 60 posto prosjeccnog dohotka. Za jednog samca u Njemacckoj to znacci da ima prihod manji od 999 evra mjeseccno. CCetverocclana porodica doseže taj prag sa 2.152 evra za zapadni deo Njemaccke, na istoku je to prihod 1.921 evra mjeseccno.

Udio ovih ljudi povechao se posljednjih godina. Stopa rizika od siromaštva u Njemackoj iznosila je pre tri godine (2017) 15,8 posto, deset godina ranije još je bila 14,3 posto.
Oni koji imaju takozvani “mini-job, zaposleni na odredjeno vrijeme ili ljudi u agencijama za privremeno zapošljavanje, odnosno oni u takozvanim “atipiccnim radnim odnosima”, takodje su “riziccna grupa”. Sektor s niskim platama, jednom stvoren kako bi “dao krila” ekonomiji i povechao broj zaposlenih, u medjuvremenu postao je nezavisan. Njemaccka tako danas ima najvechi sektor s niskim platama u zapadnoj Europi: ccak 7,4 miliona ljudi zaposlen na bazi zarade od svega 450 evra mjeseccno!

“Za nove radnike 44 posto ugovora o radu samo su privremeni”, kritikovali su autori „Atlasa rada“ (Altlas der Arbeit) koji su krajem prossle godine predstavili Fondacija “Hans Böckler” i Njemaccko udruzzenje sindikata (DGB).
Pojam “Harc 4” u Njemacckoj se ccesto koristi kao sinonim za dugoroccnu nezaposlenost. SSto je ogromna greška! Jer visse od 200.000 ljudi koji rade s punim radnim vremenom dobiva tu dodatnu pomoch drzzave.

Leave a Reply

Your email address will not be published.