Istraživanja: sa posljedicama pandemije borićemo se decenijama KORONA KOSI I NEZARAŽENE!

Istraživanja: sa posljedicama pandemije borićemo se decenijama KORONA KOSI I NEZARAŽENE!

Više od dva miliona ljudi u Njemačkoj već je zaraženo virusom korone. Preminulo je sa ili od korona virusa više od 60.000 ljudi. Ali, to nisu jedini brojevi koji su važni za razumijevanje razmjera pandemije, piše njemački magazin “Fokus”
Korona viris pojavio se u Njemačkoj prije otprilike godinu dana, mada neka istraživanja pokazuju da ga je bilo i ranije. Od tada se većini ljudi život okrenuo naglačke. Ne samo da je ušao u staračke domove i odeljenja intenzivne bolničke njege, već je na mnogo drugih načina štetan za zdravlje ljudi – čak i onih koji nisu, niti će biti inficirani!
Srčani napadi: dvanaest posto više smrtnih slučajeva!
“Mnogi se srčani bolesnici ne usuđuju otići doktoru iz straha da će biti zaraženi koronavirusom”, sa zabrinutošću izvještava Njemačko udruženje za bolesti srca. To može imati strašne dugoročne posljedice. Očito je da mnogi pacijenti, tokom pandemije, zaziru od biranja broja 911 (Hitna pomoć) čak i ako imaju srčani udar! O tome već postoje relevantni podaci sa raznih klinika. Primjera radi, tim iz Gießena procijenio je da je između 23. marta i 26. aprila 2020. godine u pokrajini Hesen, od posljedica zatajenja srca, umrlo više od 5.000 ljudi. U poređenju s istim razdobljem prethodne godine, bez korone, dobije se tragična slika: umrlo je čak 12 odsto ljudi više!
Holger Nef, ljekar na čelu tima koji je uradio ovu studiju za “Gießener Allgemeine” govorio je o mogućim uzrocima:
“S jedne strane, naravno, postojala su uputstva Savezne vlade da se ostane kod kuće. Međutim, u nekim je slučajevima to, možda, shvaćeno previše doslovno. Uz to, i u ljekarskim ordinacijama postoji strah od infekcije. Čak i tokom drugog zaključavanja, mnogi su srčani bolesnici otkazali ljekarske preglede, navodi Nef.
On i njegov tim također su pogledali statistiku o tome koliko je srčanih katetera ugrađeno tokom prvog “lock-downa”. U 26 bolnica pokrajine Hesen, taj je broj u prosjeku opao za 35 posto u odnosu na prethodnu godinu. Kardiolozi, zato, savjetuju da, ako postoji sumnja na srčani udar, pozovite 911 bez oklijevanja, ne obazirući se na mjere “zaključavanja”.
Rak: odgođene operacije pogoduju nesmetanom rastu tumora
Gernot Marx, portparol “Radne grupe za intenzivno liječenje” Njemačkog društva za anesteziologiju i intenzivnu medicinu, potvrdio je u intervjuu za “FOCUS Online” da su mnoge važne intervencije poput operacija tumora odgođene tokom prve blokade:
“U prvom smo se trenutku, prošlog proljeća, jako koncentrisali na suočavanje s pandemijom, preusmjerili smo puno resursa s drugih područja na intenzivnu medicinu. Međutim, tokom drugog vala i novog “zaključavanja”, uloženi su napori da se, ipak izvrše neophodne operacije i zahvati.
Njemačko udruženje za pomoć oboljelima od raka obavijestilo je javnost o više od 50.000 odgođenih operacija karcinoma u ljeto prošle godine.
“Trenutno imamo mnogo ljudi s višim stadijima tumora nego prije pandemije. Tumori su jednostavno imali više vremena za rast zbog mjera koje su uvedene zbog korone – kaže onkolog Hendrik Wolff
Gerd Nettekoven, predsjednik Njemačke organizacije za borbu protiv raka, upozorava na “veliki val odgođenih terapijskih i dijagnostičkih mjera koji mnoge pacijente dovodi u situacije opasne po život”.
Moždani udar
Brzo djelovanje je najvažnije u slučaju moždanog udara. Ali, posebno tokom prvog zaključavanja, manje je pacijenata zatražilo pomoć u bolnicama nakon moždanog udara. To se navodi u njemačkoj studiji koja je objavljena u decembru 2020. u specijalističkom časopisu “Stroke”.
Istraživači su analizirali podatke pacijenata s moždanim udarom u 1.463 njemačke bolnice, u tri različita vremenska razdoblja: tokom prvog zaključavanja u proljeće 2020., malo prije zaključavanja i početkom 2019. godine.
Studija je postavila sledeća pitanja: Koliko je ljudi liječeno sa sumnjom na moždani udar u jednoj od bolnica i koje su simptome imali kad su primljeni? Istraživači su otkrili: od sredine marta do sredine maja 2020. znatno je manje ljudi zatražilo ljekarsku pomoć nego u mjesecima prije i prethodne godine bez pandemije. Konkretno, broj pacijenata s blagim simptomima moždanog udara opao je – za gotovo 23 posto. U težim slučajevima broj se smanjio za 17 posto.
S obzirom na studiju, Helmuth Steinmetz, predsjednik Njemačkog udruženja za moždani udar, naglašava: “Moždani udar je uvijek – čak i u trenutku velikog broja inficiranih korona virusom i tokom “zaključavanja”, izuzetno ozbiljno medicinska dijagnoza koja zahtijeva hitno liječenje. Čak i blage simptome treba odmah liječiti kako bi se izbjegla opasna dugoročna oštećenja. Oklijevanje je, nekad, opasno i po život.”!
Psiha: “Zaključavanje”nas čini usamljenima i pogoršava depresiju
U “zaključavanju”, društveni kontakti se prekidaju. To ne pogadja samo starije, koji često ne mogu nadoknaditi nedostatak kontakta video telefonijom ili elektronskom poštom. “Usamljenost u situaciji kakva je danas pogađa i ljude mlađe od 30 godina,” navodi se u studiji Univerziteta u Kopenhagenu (Danska)
Studija je obuhvatila podatke od oko 200.000 ljudi iz Danske, Francuske, Holandije i Velike Britanije. U prosjeku se 13 do 18 posto ispitanih osjećalo usamljeno kao rezultat pandemije i zaključavanja. Najgore je u svemu što su time pogođeni i mlađi od 30 godina, a pogotovo oni koji su se već borili s problemima mentalnog zdravlja.
To potvrđuje i istraživanje koje je provela Njemačko udruženje za pomoć u depresiji, među više od 5.000 Nijemaca. Za ljude, koji su već patili od depresije, prvo “zaključavanje” bilo je znatno stresnije (74 posto) nego za zdrave ljude (59 posto). Pacijenti u depresivnoj fazi češće će se osjećati usamljeno i izolirano tokom zaključavanja – 73 posto u poređenju s 34 posto kod zdravih osoba.
“Nedostatak svakodnevne dnevne rutine povećava rizik da će se pogođeni povući i ležati u krevetu. Međutim, dugo vremena provedeno u krevetu samo pogoršava depresiju. I začarani krug započinje”, naglašava Ulrich Hegerl, predsjednik Njemačkog udruženja za pomoć u depresiji

  • Medicinski naučnik i statističar John Ioannidis sa Sveučilišta Stanford (SAD) pretpostavlja da će se neka dugoročna šteta pokazati tek u sljedećih 20 godina! Opsežno je “osvijetlio” indirektne posljedice zaključavanja na zdravlje svjetske populacije.
    “Neke smrti kao posljedica preduzetih mjera su trenutne, ali za većinu može potrajati jako dugo dok se ne ispolje”, piše Ioannidis u svojoj studiji objavljenoj u oktobru 2020. “Postoje jaki dokazi da će nezaposlenost, financijske krize, depresija i socijalna izolacija dugoročno negativno utjecati na morbiditet i smrtnost.”
    U svom radu navodi moguće razloge za “pretjeranu smrt koja je bila sastavljena od agresivnih mjera protiv kovida 19”. Također, on u svojoj studiji predviđa i vremensko razdoblje u kojem će se te posljeice najvjerovatnije ispoljiti:

Osobe s infarktom i drugim akutnim bolestima ne dobivaju odgovarajuću bolničku njegu (neposredno tokom pandemije)

Kašnjenja u liječenju oboljelih od raka (posljedice vidiljive unutar sljedećih pet godina)

Preventivni kontrolni pregledi za rano otkrivanje karcinoma (posljedice vidljive u sljedećih 20 godina)

Ostali tretmani se odgađaju (različito, ovisno o bolesti)

Samoubistva (trenute ali i dugoročne posljedice)

Nasilje u porodici, ubistva (neposredno, ali moguće i dugoročne posljedice)

Glad zbog prekida u lancu proizvodnje i snabdijevanja hranom (neposredno, ali moglo bi se pogoršati u sljedećih nekoliko godina)

Tuberkuloza, zbog poremećaja u vođenju globalnih programa za tuberkulozu. (posljedice vidljive u sljedećih pet godina)

Dječije bolesti povezane s odgodom obaveznog vakcinisanja (posljedice vidljive unutar narednih pet godina)

Alkoholizam i druge bolesti zavisnosti zbog nezaposlenosti i ograničenog pristupa institucijama koje brinu o mentalnom zdravlja kao što su, recimo terapijske seanse (posljedice unutar sljedećeg desetljeća)

Razne hronične bolesti zbog nezaposlenosti, što dovodi do siromaštva i činjenice da se zdravstveno osiguranje ne može platiti (posljedice vidljive sljedećih 20 godina)

Nedovoljna medicinska briga, dijelom zbog nedostatka osoblja u bolnicama (posljedice vidljive sljedećih 20 godina).

Turobna i sumorna predviđanja, ali po svemu sudeći – istinita!

Leave a Reply

Your email address will not be published.